Konferencija je posebnu pozornost posvetila aktualnim i kontroverznim pitanjima koja direktno utječu na društvo, obrazovanje i svakodnevni život. Iznesena su svjetska i hrvatska iskustva protivljenja korištenju mobitela u školama koji se mogu promatrati kao oblici restriktivne prakse koja ograničava razvoj digitalne pismenosti, ali i kao inovativne forme zaštite.

Ovu važnu temu postdigitalnog aktivizma i mobilnih tehnologija u školskom obrazovanju obradili su nastavnici prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić, Morana Jugović, mag. art. i dr. sc.Mia Čarapina te su je sa studentima informatičkog dizajna TVZ-a predstavili i u vidu pop-up izložbe izabranih studentskih radova u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju gdje se odvijao dio konferencije.

Profesori i znanstvenici s hrvatskih i svjetskih sveučilišta raspravljali su o ključnim fenomenima današnjice kao što su dezinformacije u digitalnoj eri, umjetnoj inteligenciji s etičkog stajališta u primjeni, Pokušali su dati odgovor gdje podvući granicu između koristi i zlouporabe.

Istaknuti su stavovi i promišljanja dizajnera i umjetnika o generativnoj AI, te umjetničkim pristupima u postdigitalnoj realnosti. Stručnjaci s TVZ-a iznijeli su svoje stavove na temu;

Ana Biloš, mag.ing.techn.inf., dr. sc. Jelena Morana Ana Fundak i Dragan Savić, mag.ing.techn.inf., prezentirali su rad Etička primjena digitalnog sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

Vesna Uglješić, mag. art., Silvio Plehati mag.ing.techn.inf., univ.mag.ing.techn.graph., i prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić autori su rada naslova Sanjaju li dizajneri o slikama umjetne inteligencije? — Stavovi i razmišljanja dizajnera i umjetnika o GenAI-u

Postdigitalni otpor nije elitna akademska tema. On se tiče svakoga od nas: roditelja koji se brinu za pažnju i mentalno zdravlje svoje djece, nastavnika koji se bore s distrakcijama u učionicama, građana koji su umorni od algoritamske manipulacije i dezinformacija, umjetnika i kreativaca koji se suočavaju s generativnom umjetnom inteligencijom te donositelja odluka koji oblikuju budućnost društva.

Konferencija nastoji pomaknuti raspravu iz polariziranih krajnosti („tehnologija je spas“ ili „tehnologija je zlo“) prema razumnom, interdisciplinarnom i kritičkom pristupu. Cilj je razumjeti kako možemo zadržati koristi digitalnih alata, a istovremeno zaštititi ljudsku autonomiju, istinu, kreativnost i demokratske procese.

Postdigitalni otpor nije povratak u prošlost. To je borba za budućnost u kojoj tehnologija služi čovjeku, a ne obrnuto.

Zagreb je ovog lipnja grad koji je postao središte globalne rasprave o digitalnoj transformaciji.

Stručnjaci iz Europe, Azije, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike te Australije ucrtali su Zagreb na kartu ključnih centara za stručne i znanstvene konferencijske evente.