Jedna u nizu istaknutih karakteristika veleučilišta i visokih škola je raspostranjenost stručnih studija u svim regijama Hrvatske, uključujući mnoga ruralna područja - od Vukovara, Požege, Virovitice, Čakovca, Bjelovara i Križevaca do Krapine, Karlovca, Gospića, Rijeke i Šibenika. Popis svih veleučilišta i visokih škola koje izvode stručne studije pogledaj ovdje.

Završetkom stručnog studija na preddiplomskoj razini student stječe titulu stručnog prvostupnika, popularno zvanog “bakalara”, a završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija stječe se titula stručnog specijalista uz naznaku struke. Ne brini, zbog drugačijeg naziva tvoja diploma i znanje nisu ništa manje vrijedni.

U proteklih nekoliko godina oko 29% ukupne studentske populacije studira na nekom stručnom studiju, što čini nešto manje od 50 000 aktivnih studenata stručnih studija.

Stručni studij možeš upisati na preddiplomskoj i diplomskoj razini, ovisno o posljednje završenom stupnju obrazovanja. Pogledaj popis veleučilišta i visokih škola koje izvode stručne studije.

Ne, to je jedan od mitova koji nerado čujemo. Stručni studiji su drugačiji od sveučilišnih, ali  studenti stječu jednako vrijedne kompetencije, a samo jedna od činjenica koja govori o tome je kako završetkom preddiplomskog ili diplomskog stručnog studija stječeš jednak broj ECTS-a, odnosno sveukupno 300 ECTS-a po završetku.

Završetkom preddiplomskog stručnog studija i specijalističkog diplomskog stručnog studija na veleučilištima i visokim školama studenti stječu jednak broj ECTS-a kao i studenti na tim razinama sveučilišnih studija.

Stručni studij te priprema za direktan ulazak u suvremen poslovni svijet i tržište rada, stjecanjem prvih poslovnih koraka već tijekom studija, dok sveučilišni studij priprema za poslove u visokom obrazovanju, znanstveni razvoj i uključivanje u poslove na tržišu rada i društvu.